Poslanici u Skupštini TK usvojili su Nacrt zakona o zaštiti kulturne baštine kojim će se steći uslovi da Javna ustanova Zavod za zaštitu i korištenje kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa TK krene u konačnu zaštitu kulturnih dobara.

Resorni ministar Srđan Mićanović istakao da je mnogo razloga za donošenje novog zakona koji predstavlja značajan iskorak u regulisanju oblasti zaštite kulturne baštine. Naime, važeći Zakon o zaštiti i korištenju kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa je iz vremena Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine  i donesen je 1985. godine, te je na prvi pogled evidentno da njegove odredbe ne odgovaraju trenutno ustavno – pravnom uređenju naše države, dok je sadržajno nudio neka prevaziđena i zastarjela rješenja.

Tako se u tom zakonu navode zavodi koji danas uopšte ne postoje kao što je republički i opštinski, a kazne za kršenje zakona bile su u dinarima. Javna ustanova Zavod za zaštitu i korištenje kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa TK je koristio stari pravni okvir koji je značajno limitirao zaštitu dobara kulturne baštine, dok usvojeni nacrt zakona nudi rješenja koja će biti usklađena sa evropskim i domaćim  zakonodavstvom. Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti kulturne baštine će trajati 30 dana.

“Pokušali smo da što kvalitetnije sačinimo tekst i prezentujemo ovaj zakon koji će dati mogućnost Zavodu da što kvalitetnije odradi svoj posao. Do sada su imali funkciju evidentiranja dobara kulturne baštine u TK, a svi znamo da je kulturna baština nešto što pokazuje identitet naših naroda u BiH i svi znamo da moramo baštiniti istoriju i kulturna dobra koja su naši preci ostavili nama na čuvanje”, istakao je Srđan Mićanović, ministar za kulturu, sport i mlade TK.

Donošenjem pravnog okvira stekli bi se uslovi da pomenuta javna ustanova krene u zaštitu dobara kulturne baštine jer je jasno definisano na koji način se obrađuju, identificiraju i štite dobra kulturne baštine. Javna ustanova Zavod za zaštitu i korištenje kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa TK do sada je izradio listu potencijalnih dobara za zaštitu koji čini 591 dobro, od čega su 54 zaštićena nacionalna spomenika.